S obzirom na trend postupnog padanja kamatnih stopa na novčanom i kreditnom tržištu, Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na sjednici u srijedu odlučio je smanjiti eskontnu (diskontnu) stopu s devet na sedam posto godišnje. Time su smanjene i najveće dopuštene kamate za građane sa 14 na 12 posto. To smanjenje trebalo bi dodatno utjecati na snižavanje kamatnih stopa u odnosima između pravnih osoba i u odnosima između pravnih i fizičkih osoba. Naime, prema Zakonu o obveznim odnosima eskontna stopa služi za izračun zakonske zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište iznova, a zakonska zatezna kamata polazna je veličina za određivanje najviše dopuštene ugovorne kamatne stope. To bi značilo da će, slijedom odluke HNB-a i odredbi Zakona o obveznim odnosima, od 1. srpnja ove godine zakonska zatezna kamata u poslovnim odnosima između pravnih osoba biti 15 posto, a u odnosima između pravnih i fizičkih osoba 12 posto godišnje.
S obzirom na trend postupnog padanja kamatnih stopa na novčanom i kreditnom tržištu, Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na sjednici u srijedu odlučio je smanjiti eskontnu (diskontnu) stopu s devet na sedam posto godišnje.
Time su smanjene i najveće dopuštene kamate za građane sa 14 na 12 posto. To smanjenje, kažu iz HNB-a, trebalo bi dodatno utjecati na snižavanje kamatnih stopa u odnosima između pravnih osoba i u odnosima između pravnih i fizičkih osoba.
Naime, prema Zakonu o obveznim odnosima eskontna stopa služi za izračun zakonske zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište iznova, a zakonska zatezna kamata polazna je veličina za određivanje najviše dopuštene ugovorne kamatne stope. To bi značilo da će, slijedom odluke HNB-a i odredbi Zakona o obveznim odnosima, od 1. srpnja ove godine zakonska zatezna kamata u poslovnim odnosima između pravnih osoba biti 15 posto, a u odnosima između pravnih i fizičkih osoba 12 posto godišnje. Najviša ugovorna kamatna stopa u poslovima između pravnih osoba može iznositi 22,5 posto, a između pravnih i fizičkih osoba 12 posto. Pojednostavljeno rečeno, krediti građanima ne bi smjeli imati kamatne stope više od 12 posto.
Konkretno to bi značilo da maksimalne kamate na korištenje dopuštenog minusa po tekućem računu (okvirni kredit) trebaju biti niže posebice kad znamo da su te kamate znale dosezati i 13,99 posto (prosječno se kreću od 9,5 do 13,99 posto), a kamata po tim kreditima ovisi pak o paketu usluga koje građanin koristi. Ista stvar, odnosno smanjenje kamatne stope dogodit će se i kod potrošačkih kredita gdje su kamatne stope prelazile 12 posto. Smanjit će se i najveća zatezna kamata za građane na 12 posto, a za tvrtke na 15 posto. Recimo i da je prema posljednjim travanjskim podacima HNB-a, odmah nakon kredita za automobile, najveće smanjenje zabilježeno kod »ostalih« kredita među kojima su i okvirni krediti. Oni su bili manji za 111 milijuna kuna.